MORAJU LI NAFTNI DERIVATI U HRVATSKOJ BITI PREKOMJERNO SKUPI?
SAŽETAK: U članku se razmatra prekomjerna cijena naftnih derivata i njeno formiranje u Hrvatskoj u koje uopće ne ulazi cijena nafte na tržištu. Rezerve nafte u svijetu su u porastu kao i potrošnja nafte, no nema mjesta strahu od skorog prestanka njene proizvodnje u svijetu. Trenutne relativno visoke cijene nafte u realnim (svedenim na vrijednost USD 2004.) američkim dolarima nisu ništa neobično, a još i više nego su sada, već su zabilježene u povijesti. Različite interesne grupe nastoje trenutne cijene nafte iskoristiti da bi se obogatile, što se događa i u Hrvatskoj, gdje se daljnja pljačka stanovništva previsokim cijenama naftnih derivata opravdava “neviđenim i katastrofalnim” poskupljenjem nafte u svijetu. Tome doprinosi zatvorenost najmoćnijih medija u Hrvatskoj za iznošenje objektivnih podataka. Analiza cijena benzina na benzinskim crpkama u europskim zemljama i usporedba s kupovnom moći koja pokazuje kako je Hrvatska po cijenama. već dostigla trgovačku europsku uniju.
Tijekom povijesti razvitak ljudskog društva pratio je i porast potrošnje energije. Potrošnja energije po stanovniku kakva je bila u bogatim zemljama (OECD) u prošlosti danas je u siromašnim zemljama (neindustrijalizirane zemlje - izvan OECD-a), tako da danas postoje velike razlike u specifičnoj potrošnji energije (potrošnja po stanovniku) u zemljama različitog stupnja razvitka. One ovise o geografskoj širini, djelotvornosti korištenja energije i stupnju razvitka pojedine zemlje. U industrijskom dobu koje je započelo u drugoj polovini 19. stoljeća potrošnja energije je razvitkom industrije znatno porasla, a u najbogatijim zemljama u drugoj polovini 20. stoljeća zabilježen je još veći porast potrošnje energije. Danas, stanovnici nekih najsiromašnijih zemalja svijeta troše energije toliko koliko se trošilo u doba lova (10.000 god. pne.).
Proizvodnja i potrošnja primarnih energenata u svijetu mijenjaju se u vremenu i u stalnom su porastu kao što je i broj stanovnika na Zemlji. Porast broja stanovnika u svijetu zahtijevat će i porast potrošnje energije, ako se ne želi pogoršati uvjete života, posebno u zemljama u razvitku gdje je velik porast broja stanovnika, a potrošnja energije po stanovniku mala. Porast potrošnje ukupne energije brži je nego porast broja stanovnika, a porast potrošnje električne energije brži je nego porast potrošnje ukupne energije.
Rezerve kao i proizvodnja pojedinih energenata su veličine koje se mijenjaju s vremenom. Uobičajen je omjer tzv. dokazanih rezervi i proizvodnje pojedinih energenata, koji pokazuje koliko će dokazane rezerve trajati uz sadašnji tempo korištenja. Dakako, da nova otkrića pojedinih energenata produljuju vijek trajanja rezervi.
Rezultati procjena mogu biti obojeni različitim političkim ili ekonomskim interesima. Stoga se mora voditi računa o riziku ulaganja u daljnja istraživanja pojedinih resursa, o gradnji pojedinih energetskih objekata na zalihama niskog stupnja istraženosti, te o nedovoljno pouzdanim podacima o mogućnostima opskrbe energentima sa svjetskog tržišta. Nadalje, rezerve energenata kao i tehnologija njihova korištenja neravnomjerno su raspoređene u pojedinim dijelovima svijeta, predmet su različitih interesa pojedinih zemalja i često uzrok njihovog sukobljavanja.
Procjenjuje se da bi uz sadašnju potrošnju primarnih energenata, poznate - dokazane rezerve fosilnih (2004. god.) energenata mogle trajati: ugljen oko 164 godina, nafta 41, plin 67 a mineralnih uran u klasičnim reaktorima oko 95, a u reaktorima napredne tehnologije (oplodni - s brzim neutronima) oko 6000 godina. Obično su novo otkrivene rezerve energenata sve teže dostupne i sve skuplje.
Nafta je danas (2004. god.) energent sa najvećim udjelom (oko 2/5) u proizvodnji i potrošnji bilančnih primarnih energenata u svijetu. Proizvodnja i potrošnja nafte u svijetu danas iznosi oko 3,77 milijardi tona na godinu. Najveći su proizvođači Saudijska Arabija oko 13%, Ruska federacija oko 12% i SAD 9%, a najveći potrošači nafte su: SAD oko 25%, EU(25) oko 18%, te Kina oko 8% i Japan oko 6%. Poznate pridobive rezerve nafte u svijetu su krajem 2004. bile oko 162 milijarde tona, što je uz današnju potrošnju dovoljno za oko 40 godina. Najveće pridobive rezerve nafte su u Saudijskoj Arabiji oko 22%, Iranu oko 11%, Iraku oko 10%, Ujedinjenim arapskim emiratima i Kuvajtu po oko 8%.
Rezerve nafte u svijetu su u porastu, ali je i potrošnja nafte u porastu. Na slici su prikazane pridobive rezerve nafte i njihov raspored u svijetu 1984., 1994. i 2004. godine.
Stanovnik Hrvatske danas u prosjeku troši manje energije nego što je trošio stanovnik Engleske u drugoj polovini 19. stoljeća. Potrošnja ukupne energije u Hrvatskoj nešto je veća od prosječne potrošnje energije po stanovniku (specifične potrošnje) u svijetu, manja je od one u geografski nam bliskim zemljama, a više nego dva puta je manja nego što je u zemljama EU. Stoga su apeli političara za štednju energije uz istovremene zahtjeve za «tržišnim» tj. još višim cijenama energenata kod stanovništva, pogotovo uz sve veću neimaštinu stanovništva i prekomjerne cijene energenata u Hrvatskoj, cinični i bez svake su osnove a služe za skretanje pažnje javnosti od mnogo važnijih pitanja u energetici (rasprodaje energetskih sustava, nepostojanje jasnih ciljeva niti strategije energetske politike, nepostojanja neovisnog instituta za energetiku....).
Domaća proizvodnja nafte u stalnom je padu i danas iznosi oko milijun tona što je tek trećina one koja je bila osamdesetih godina i zadovoljava danas oko 20% potreba nafte za preradu u rafinerijama za ukupne domaće potrebe za derivatima. Rezerve su osjetno kraće od onih u svijetu. Prekomjerno izgrađeni rafinerijski kapaciteti (tri puta veći od potreba) neiskorišteni su, a istovremeno oko 25% naftnih derivata uvoze privilegirani preprodavači.
CIJENE NAFTE U SVIJETU
